Kategorije
Kronika Mediji i komunikacije

Održana Izborna skupština turističkih novinara Hrvatske

Turistički novinari nikada ne miruju. I kada svijet tresu potresne koronavirusne teme, oni pokušavaju apelirati na odgovorni turizam promovirajući visoke standarde profesionalnosti bez granica. Članovi hrvatske podružnice najvećeg i najpoznatijeg svjetskog udruženja turističkih novinara i pisaca u turizmu, FIJET – na izbornoj su skupštini za predsjednicu na novi mandat od četiri godine ponovno izabrali Tinu Eterović Čubrilo.

– Osim Marka Pola, nagrade koju svakog prosinca dodjeljujemo najboljem turističkom novinaru ili putopiscu godine koji promiču Hrvatsku, ustanovili smo i novu nagradu – FIJET Tolerance za osobe koji svojim djelovanjem na svjetskoj razini pridonose međunarodnom razumijevanju i toleranciji što je zapravo i misija turizma – ističe Eterović Čubrilo, potpredsjednica i članica Izvršnog odbora svjetskog FIJET-a, naglasivši da je s obzirom na događanja u svijetu sada najbolje vrijeme da kao turistički novinari apeliraju na više tolerancije u svim sferama života.

Za dopredsjednika je izabran Mislav Togonal, novinar HRT-a, tajnica i likvidatorica je Marijana Rebić, a članovi Izvršnog odbora su Mario Plenković, Tomislav Radić, Paulina Peko Šalja, Ivan Dodig, Anita Žuvela Hitrec, Marija Dejanović, Mislav Veselica te Slobodan Kadić. Karin Mimica koordinator je za FIJET Croatia FB, HND, Marko Polo projekt te Gastronaut, Amelia Tomašević savjetnica je predsjednice, a novo lice u udruzi je Slavica Šipicki, vanjska suradnica za PR i marketing. Nadzorni odbor čine Nikola Serdar kao predsjednik, Abi Shalabi i Siniša Križanec, a sud časti predsjednica Vlasta Kučiš i članovi Edo Kišić i Meri Šilović.

Kao i svako druženje fijetovaca, ovo posljednje u Svetom Ivanu Zelini organizirano je u cilju promidžbe kraja u kojem su se okupili. Domaćinstvo im je iskazala Turistička zajednica Grada Svetog Ivana Zeline i direktorica Marinka Zubčić. Novinari su bili gosti Konjičkog kluba Zelingrad i lokalne mini pivovare Angeluš iz srca Prigorja koju je 2016. osnovao Filip Devčić. Mala pivovara stvara velika piva koristeći samo vrhunske sirovine.

– Anđeli su bića svjetlosti i čistoće, baš kao i naša piva, koja nisu pasterizirana, filtrirana i kemijski tretirana. Veliku pozornost poklanjamo prirodnim procesima u proizvodnji stvarajući craft piva s karakterom koja sadrže hranjivi talog što im daje snažan karakter – istaknuo je Devčić. Nastavak druženja dogodio se na izletištu Hrupec uz domaće specijalitete pripravljene posebno za probrana nepca turističkih novinara.

Predsjednik Svjetskog udruženja turističkih novinara i pisaca u turizmu Tijani Haddad uručio je 2011. Vukovaru nagradu “Zlatna jabuka” kojom je ta novinarska asocijacija nagradila Vukovar za istraživanje vučedolske kulture i njezinu promociju u Hrvatskoj i svijetu. Haddad je tom prigodom istaknuo da je Vukovar, nakon Dubrovnika i Splita, treći hrvatski grad koji je dobio ovu prestižnu nagradu, svojevrsni turistički Oscar.

Putovanja bez granica i zidova

FIJET je najstarija asocijacija turističkih novinara nastala kao odgovor novinara na tadašnje ideološke i fizičke zidove i žice Istok-Zapad, konkretno zid u Berlinu. 1954. je poruka turističkih novinara Francuske, Italije i Belgije bila da putovanja bez granica i zidova donose mir, toleranciju i oporavak gospodarstva. Upravo je to udruženje poticalo razvoj turizma mediteranskih zemalja osiromašenih ratom. FIJET Hrvatska pokrenula je 2006. nagradu Marko Polo za putopis domaćih novinara o hrvatskim odredištima, osobito manje komercijaliziranih.

Jasminka Knežević / Glas Slavonije

Kategorije
Kronika Mediji i komunikacije

U Izmiru održana FIJET Akademija za mlade turističke novinare

U organizaciji Svjetske federacije novinara i pisaca u turizmu (FIJET) i njezinog turskog ogranka (ATURJET), u Izmiru je od 12. do 19. kolovoza održana FIJET Akademija za mlade turističke novinare.

Kategorije
Mediji i komunikacije

Liveblog – medijska forma događaja

Liveblog je vrsta blog objave u kojoj je cilj osigurati tekstualnu i multimedijsku pokrivenost događaja u tijeku.

Sredinom prošlog desetljeća ova forma doživljava procvat. Na početku je to bilo pokrivanje tehnoloških konferencija u formi mikroblogova, dok je danas ova forma našla primjenu u svim vrstama događaja, od sportskih susreta, izbora, konferencija, ceremonija, prosvjeda, sukoba, prirodnih katastrofa i drugih događaja.

Najbolji elementi livebloga (transparentnost izvora, oslobađanje lažnih novinarskih podmetanja, obuhvaćanje publike) su toliko jaki da umjesto predodžbe o smrti novinarstva, liveblog je zasigurno utjelovljenje budućnosti novinarstva. Matt Wells, The Guardian

Liveblog portala Klix.ba povodom Papina pohoda Sarajevu

Liveblog je članak u kojemu se mikroobjave ažuriraju automatski kako ih autori objavljuju iz minute u minutu kako bi ispratili određeni događaj. Ako događaj traje više dana liveblog je odvojen svaka 24 sata datumskom oznakom.

Prednost jednog članka jest što korisnici sadržaja imaju pregled svih pojedinosti na jednom linku, te što je moguće ugraditi fotografije, video, audio, grafiku i tekst u objavu. Isto tako je moguće dodati sadržaj s različitih izvora. Objave su poredane vertikalno, a na vrhu je posljednje unešena objava, dok se automatski ažuriraju pomoću Java Scripta.

Moji počeci i iskustva

Prošle godine, kada su požari plamtjeli Hercegovinom postavio sam sustav LiveBloga na ovaj blog gdje sam postavljao sve informacije aktivnostima gašenja požara iz nadležnih institucija i medija u Hercegovini. Nakon tog iskustva počeo sam preko Tickaroo sustava prenositi utakmice lokalnog rukometnog kluba i to je ispalo bolje nego što sam očekivao, budući da ovaj sustav ima odličnu podršku za brojne sportove, a besplatan je alat. Sustav koji sam testirao na utakmici protiv Čapljine pokazao se odličnim, za vrijeme te utakmice liveblog je imao 455 pregleda.

Najpoznatije forme livebloga možemo vidjeti u praćenju sportskih rezultata kroz aplikaciju i stranicu Rezultati.com.

Kategorije
Mediji i komunikacije

Školski rječnik tržišne blogologije

Znate li kada ste napisali svoj prvi blog post? O kojoj valuti ste razmišljali? Ukoliko još uvijek niste upoznati s fenomenom tržišne blogologija, onda je ovaj mali školski rječnik je prava stvar za vas.

Kategorije
Mediji i komunikacije

Što sam naučio na radionici novinske fotografije

Nedavno je u mostarskoj gimnaziji održana radionica “Umjetnost u novinskoj fotografiji” koju je vodio jedan od najpoznatijih fotografa Bosne i Hercegovine, fotoreporter Reutersa, Dado Ruvić. U nastavku posta osvrnut ću se na zanimljive i korisne stvari koje sam zapazio, a mogu koristiti i vama u daljnjem radu. Novinska fotografija je format koji oslikava priču, pa tako fotka treba odgovoriti na sljedeća pitanja: Tko? Što? Kada? Gdje? Kako? Zašto?

Optimalan broj fotografija u jednoj fotopriči!? Uvijek sam se pitao koji je to dovoljan broj fotki za jednu fotopriču, napokon sam došao do broja – dvanaest. Ni previše, ni premalo – taman. U fotopriči “Na krovu Bosne i Hercegovine” koju sam objavio na blogu u lipnju 2016. koristio sam upravo 12 fotografija. Također sam naučio da fotopriča treba sadržavati najmanje dva portreta, fotografiju koja prikazuje širu sliku i naravno detalje.

Before-after fotografije mogu biti interesantne, pogotovo danas kada se krajolici mijenjaju znatno brže. Također je potrebno otkriti s kojega je točno mjesta izvorna fotografija snimljena kako bi nova fotografija bila snimljena s identične lokacije. Fotografije možete spojiti bilo kojim editorom.

Arhivska fotografija crkve u Međugorju je idealna za before-after fotografiju

Tematske fotografije se često vežu za neki događaj ili tematsku cjelinu, primjerice svjetsko prventsvo ili neka godišnjica obilježavanja.

Primjer tematske fotografije: Rukometni memorijal u Međugorju, 2016.

Crop (rezanje) pomaže fotoreporteru da brzo otkloni “višak” na fotografiji. Ponekad se zbog brzine ili konfiguracije pozadine na fotografiji zna pronaći dosta stvari koje odvlače pažnju s onoga što je bitno i što je poruka na fotografiji.

Primjer cropa: Fotografija nastala u sklopu #MostarPhotoWalk-a

U novinskoj fotografiji nije dozvoljen Photoshop. Redakcije imaju softverska rješenja koja odmah prepoznaju djelovanje raznih programa na fotografiju. Autentičnom novinskom fotografijom smatra se fotografija bez ikakvih softverskih manipulacija i to da subjekt na fotografiji ne pozira.

Zanimljiva je činjenica da fotoreporteri Reutersa nikada ne daju izjave. Ova kompanija poznata je po svojoj neutralnosti i njihovi djelatnici nikada ne daju izjave, osim možda policiji, kada se zateknu na krivom mjestu, u krivo vrijeme.

Uvijek sam se pitao kako fotoreporteri prebacuju tako brzo fotografije s mjesta događanja u redakcije. Zasluga da tako brzo dobijemo fotografije s najvećih svjetskih događanja pripada kooperaciji fotoreportera i urednika fotografije. U Reutersu, fotoreporter je na terenu, a urednik fotografije je iz ureda direktno spojen na njegovu kameru i uzima fotografije koje mu trebaju. Često i sam fotoreporter prebacuje fotografije na Reutersovu web platformu. Dakle, brzina je presudna za ovaj posao.

Kategorije
Mediji i komunikacije Turizam

Brendiranje destinacija u BiH!?

Računalna nepismenost, koju je potvrdio popis stanovništva proveden 2013. godine očituje se u svim sferama društva u Bosni i Hercegovini. Naročito je primjetan nedostatak komunikacije preko društvenih mreža s ciljanom publikom od strane državnih autoriteta, pa tako i turističke zajednice ne komuniciraju adekvatno kampanje putem društvenih medija.

Možda je to zbog nedostatka novca, a možda zbog nebrige i ne prepoznavanja važnosti digitalnog komuniciranja u 21. stoljeću. Iako se primjeti da u zadnje vrijeme turističke zajednice objave poneki sadržaj kao što su događaji ili poneki natječaj, zamjetan je nedostatak konzistentosti objavljivanja sadržaja.

Brendiranje destinacije nije novi cover na Facebooku i hashtag, složen je to proces i trebali bi ga raditi osobe koje se profesionalno bave time. Službenici za marketing i digitalno komuniciranje ne trebaju ići daleko za dobre primjere, tako da odlično odrađene kampanje imamo u Hrvatskoj i Srbiji. Nacionalna turistička organizacija Srbije pokrenula je platformu novih medija #MySerbia.

#MySerbia se bazira na sadržaju korisnika društvenih mreža koji se preko službenog hashtaga koriste u službenoj kampanji i tako dobijaju autentičan sadržaj. Tako potencijalnim turistima nude iskustvo koje je autentično za razliku od postavljenih fotošopiranih fotografija koje izgledaju nestvarno.

Poželjno je razdvojiti web stranice i profile društvenih mreža samih organizacija od kampanja. Mislim da potencijalne turiste baš i ne zanima kada je održana sjednica rukovodstva turističke zajednice i sl.

Puno je prostora za brendiranje destinacija u našoj maloj državi, neke od njih bi mogle postati nove svjetske hit destinacije, recimo Perućica bi mogla postati jedna od najprepoznatljivijih eko destinacija na svijetu, s obzirom na njene prirodne karakteristike, no sve je nekako sporo u ovoj našoj Bosni i Hercegovini, valjda zbog ove jesenje kiše, pa nadležni čekaju bolje vrijeme da počnu nešto raditi, a kad ga dočekaju počne vrijeme godišnjih i tako ukrug.

Kategorije
Mediji i komunikacije

Povelja o pravima na društvenim mrežama

Društvena mreža Ello koja je osnovana s namjerom da poštuje prava korisnika i s namjerom da nikada ne dopuste oglašavanje, objavila je Povelju o pravima na društvenim mrežama.
Kako navode “da potaknu atmosferu odgovornosti i transparentnosti, stvarajući najpozitivnije iskustvo društvenih mreža, Ello je stvorio Povelju za sve korisnike društvenih mreža.” Povelja sadrži deset temeljnih vrijednosti i potpisati je možete ovdje, a ispod možete pročitati sadržaj u izvornom obliku.

Kategorije
Mediji i komunikacije

Blog moj, nekad i sad

Bilo je to prije Facebooka, prije čak i Twittera. Čudno promatran od društva koje u većini još nije znalo što je blog i koji su mu dosezi. Bilo je to čak i prije ekspanzije MSN messengera, malog alata, velikog dometa za to vrijeme, a kojeg se sada ova omladina što se poremećeno samoslikava uopće ne sjeća. Na svom malom blogu pogonjenim Blogger.com sustavom bio sam čista avangarda za moju malu sredinu, a opet slobodan što mogu objaviti ono što mi je na umu.

Kategorije
Mediji i komunikacije Turizam

Hashtagovi u turizmu

Popularizacijom interneta nastala je olakšana komunikacija u svim društvenim  i gospodarskim sektorima, pa tako i turizmu. Besplatna komunikacija omogućila je destinacijama efikasniju promidžbu uz puno manje novca i pravodoban feedback na sve zahtjeve potencijalnih posjetitelja.

Razvojem mrežnih komunikacijskih alata pojavili uz Facebook, pojavili su se Twitter i Instagram, kao omasovljene društvene mreže. Turističke kompanije i turističke zajednice uvidjeli su prednost novih masovnih društvenih mreža, te upravo kroz besplatne i popularne mreže gradile i unaprjeđivale svoje kampanje na internetu.

Twitter je radi boljeg pronalaska sadržaja razvio mehanizam nazvan hashtag i tako olakšao pretraživanje svoje mikroblog platforme. Ubrzo je društvena mreža bazirana na fotografijama korisnika (danas i videoklipova) usvojila isti mehanizam, kao i megapopularni Facebook koji je unatoč protivljenju značajnijeg dijela korisnika uveo isti mehanizam. Uživo praćenje fotografija nekih destinacija postala je svakodnevnica travelblogera i ljubitelja putovanja.

10 poznatijih hashtagova u iz područja turizma u svijetu su:

  • #travel – označava svako putovanje i u većini djelatnosti vezane za turistički sektor
  • #’zemlja’ (npr. #croatia) – zemlja u kojoj ste na putovanju
  • #’destinacija’ (npr. #istra) – regija ili bilo koja destinacija
  • #RTW (Round the World) – oznaka za one koji putuju oko svijeta
  • #instatravel – jedna od općih turističkih oznaka
  • #travelgram – još jedna opća oznaka za turizam
  • #tourist – oznaka za svakog turista
  • #tourism – hashtag za turizam
  • #travelling – oznaka putovanja
  • #vacation – oznaka za (godišnji) odmor

Ako se zadesite u Berlinu, dakle, hashtagove bi mogli postaviti: #berlin #germany #europe

#Mostar je najprihvaćeniji hashtag na društvenim mrežama u Hercegovini. Na Instagramu je u ovom trenutku objavljeno 33167 fotografija iz glavnog hercegovskog grada.

Međugorje, kao najposjećenija turistička destinacija religijskog turizma u Hercegovini ubrzo je dobila svoje hashtagove koji su prihvaćeni, kako od stranih turista, tako i domaćih. Primjeri su #medjugorje i #mladifest (Međunarodni susret mladih). U ovom trenutku pod hashtagom #medjugorje na Instagramu nalazi se 2760 fotografija, dok #mladifest ima nešto više od dvjestotinjak fotografija trenutno.

U ostatku Hercegovine također vrijede posebne oznake za područje turizma. One se nastale po popularnim destinacijama, pa tako imamo #kravice, #ljubuski, #capljina i sl.

Ragionalni hashtagovi za turizam bi bili: #turizam, #tviturizam, #putovanje, …

Na društvenim mrežama izrazito su popularne tzv. oznake okruženja: #sky, #clouds, #beach, #food, #nature, #sunset

Sve Instagram brojke prate veće količine istih oznaka Twitteru. Valja kazati da se često kombiniraju engleski i domaći (regionalni) tagovi.

Kategorije
Mediji i komunikacije

Prvi #HercegovinaUp @Mostar

Prvi službeni sastanak Twitter korisnika iz Hercegovine održan je sredinom travnja 2013. godine. 

“Ideja za prvo druženje tviteraša došla je spontano nakon što sam poslao tweet sa ciljem da organiziramo sastanak Twitter korisnika u Mostaru,” ističe Ivan Dodig, inicijator prvog #HercegovinaUp sastanka. Okupljanje u kojem se pasionirani korisnici ove popularne društvene mreže sastaju i oživljavaju svoje avatare, u Mostaru je protekao uz učešće desetak ljudi. Ostatak Twitter zajednice Hercegovine bio je nedostupan zbog privatnih ili poslovnih razloga, no iz organizacije poručuju da će se ostatak sigurno pridružiti na drugom okupljanju.

Organizator sastanka ističe da Twitter još uvijek nije populariziran u Hercegovini, mogućnosti i prednosti koje ovaj komunikacijski alat pruža nisu iskorištene u punom kapacitetu.

“Moramo biti u korak s vremenom, odnosno razvojem tehnologije, jer se sami trendovi u tehnologiji ali i u novim medijima vrlo brzo mijenjaju”, ističe Ivan uz poruku da je TweetUp jako dobra prililka da podijelite sa ljudima i više od 140 znakova.

Kategorije
Mediji i komunikacije

Što je edublog?

Razvoj današnjeg blog sustava počinje negdje oko 1994. godine, kada se jednim među prvim modernim blogerom smatra Justin Hall, tada student Swarthmore College-a, koji je tada vodio internet dnevnik, odnosno blog. Prošle godine istraživanje u mjesecu studenom pokazalo je da ima 173 milijuna blogova. U nastavku teksta potruditi ću se da vam objasnim pojam edubloga.