Kategorije
Priroda i društvo

Što nas čeka u 2021. godini?

Pandemija je uvelike promijenila način na koji obavljamo svakodnevne radne zadatke, način na koji pratimo događaje koje bi inače pratili fizičkim prisustvom, i na gotovo svim poljima rezultirala uvođenjem određenih pravila i tehnika kako bi se prilagodili na novonastale uvjete. Tako će godina na izmaku ostati zabilježena kao godina prekretnica u mnogim područjima, a neke će značajke, koje su se afirmirale u pandemijskim uvjetima, biti od izrazitog značaja i u godini pred nama.

HIBRIDNI DOGAĐAJI

Hibridni događaji predstavljaju kombiniran događaj uživo i onlajn, putem interneta. Konkretno, oni podrazumijevaju sudionike koji su prisutni fizički na samom događaju i one koji sudjeluju virtualno koji su povezani audio i(li) video tehnologijom. Dakle, hibridni događaji su u suštini kombinirana vrsta događanja. Organiziranje hibridnih događaja je trend koji će imati veći utjecaj u budućnosti na organizaciju događaja zahvaljujući stalnom razvijanju tehnologije. Za sudionike koji nisu u mogućnosti da dođu na samu lokaciju događaja onlajn učešće predstavlja odličnu priliku za učenje novih stvari i otkrivanje novih informacija. Valja, kazati da publika u onlajn događajima također ima opciju podizanja virtualne ruke i postavljanja pitanja, također i razmjenu poruka s drugim sudionicima.

RAD NA DALJINU

Mnogi su primorani iz jednog ili drugog razloga raditi poslove od kuće, odnosno poslove na daljinu. Broj osoba, radnika od kuće, se drastično povećao u zadnjih par mjeseci, kada je zavladala pandemija korona virusa. Danas se više nego ikada traži posao na daljinu, koji možete obavljati iz svog doma, uz pomoć računala i vještina koje imate.

E-UČENJE

Bilo da se radi o formalnom i neformalnom obrazovanju, danas je moguće učiti preko MOOC platformi, slušati predavanja sa brojnih svjetskih prestižnih sveučilišta, te studirati preko online sustava. Stavljajući u kontekst učenje, također možemo učiti iz brojnih stručnih tekstova i multimedijalnih prezentacija koji su preko interneta dostupni besplatno. Medijska konvergencija nam je donijela višemedijalnost na svim područjima, tako i u obrazovanju.

DIGITALNA TRANSFORMACIJA

Pod digitalnom transformacijom najkraće rečeno podrazumjevamo proces preobrazbe gospodarskog subjekta na novo tržišno okruženje i uvjete. Praćenje razvoja i primjene novih tehnologija u poslovanju postaje potreba i esencijalni faktor pandemijskog i postpandemijskog vremena. Neki subjekti će izgubiti bitku na tržištu ako se ne transformiraju na nove uvjete, iako primjerice nude odlične i kvalitetne proizvode ili usluge. Dok će neki subjekti s osrednjim proizvodima i uslugama iskoristiti prednosti digitalne transformacije. Ključ opstanka je prilagodba novim “pravilima igre”.

Objavljeno u časopisu HUBiH, 12/2020.

Kategorije
Priroda i društvo

Zašto je važno društveno odgovorno poslovati?

Postupci kompanija imaju značajan utjecaj na život i okruženje građana. Ne samo s obzirom na proizvode i usluge koje nude ili radna mjesta i mogućnosti koje stvaraju, već i na radne uvjete, ljudska prava, zdravlje, okoliš, inovacije, obrazovanje i osposobljavanje.

Kompanije bi stoga trebale ponajprije razumjeti, a potom spriječiti, upravljati i ublažiti svaki negativni utjecaj koji mogu uzrokovati u svome djelovanju. Provođenje ovih aktivnosti i procesa zovemo društveno odgovorno poslovanje (DOP). To je najkraće rečeno koncept u kojem poslovni subjekt odlučuje na dobrovoljnoj osnovi doprinositi boljem društvu i čišćem okolišu, u interakciji s ostalim dionicima.

Uspješne kompanije integriraju društvenu odgovornost u principe svoga poslovanja. Nije DOP samo za velike kompanije, naprotiv, mala i srednja poduzeća također u modernom društvu bi morale primjenjivati načela i koncept društveno odgovornog poslovanja. Dakle, to nije trend, nego zasebna filozofija koja je od izrazitog značaja za svako poduzeće, a naročito u izgradnji brenda.

Za kompanije, ovakav koncept čini gospodarski sektor održivijim i inovativnijim, što doprinosi održivoj ekonomiji. Za društvo u cjelini, DOP nudi skup vrijednosti na kojima je moguće izgraditi kohezivnije društvo i na kojima možemo temeljiti prijelaz na održivi ekonomski sustav. (EUC)

Društveno odgovorno poslovanje je važno i za mala i srednja poduzeća koja na tržištu najčešće srećemo. Oni možda ne poznaju i ne upotrebljavaju termin DOP-a, ali kroz bliske odnose sa zaposlenicima, lokalnom zajednicom i njihovim poslovnim partnerima često imaju prirodno odgovoran pristup poslovanju.

Primjer iz prakse

Jedan od najpoznatijih brendova na svijetu je zasigurno Coca-Cola. U Bosni i Hercegovini ovaj brend se, među ostalima, nalazi u okviru tvrtke Coca‑Cola HBC (Coca‑Cola Hellenic Bottling Company). Ova tvrtka je ovlašteni punioničar pića za brendove kompanije The Coca‑Cola Company.

Foto: The Facts Site

Sarajevska tvrtka gotove proizvode svih brendova pakira, prodaje i distribuira trgovinskim partnerima i potrošačima. Raspolaže administrativnim centrom i i punionicom u Sarajevu te četiri distributivna centra – u Sarajevu, Banjoj Luci, Mostaru i Tuzli.

Ova tvrtka, u skladu sa širokim strateškim smjernicama Coca-Cole HBC kao cjeline, usredotočena je na dugoročna ulaganja i ulaganja u partnerstva u svrhu društvene vrijednosti. Usredotočeni su na podršku na četiri šira područja:
• poticanje razvoja mladih
• zaštita okoliša i promicanje zaštite voda
• razvoj zajednice i podrška u kriznim situacijama
• dobrobit zajednice.

Jako je važno primjenjivati načela DOP-a kontinuirano, te postaviti strategiju i cilj(eve). Neki od postavljenih ciljeva ove kompanije su čvrst sustav upravljanja i rukovođenja, te jasnoća u izvještavanju o postignutom napretku u odnosu na strateške planove i dugoročne ciljeve.

U odnosu na 2010., u 2018. godini ova kompanija je izvjestila da je poštujući sustave upravljanja i norme:
• smanjila potrošnju i proizvodnju vode za preko 50%;
• smanjila potrošnju energije za 25%;
• povećala postotak recikliranog otpada za 95%.

Ukoliko se želite više informirati o pristupu održivog poslovanja i njegovim učincima u praksi, posjetite web stranicu ove kompanije.

Kategorije
Priroda i društvo

Održana manifestacija povodom upisa konjičkog drvorezbarstva na listu UNESCO-a

Konjičko drvorezbarstvo službeno je upisano na UNESCO listu nematerijalne baštine čovječanstva 6. prosinca 2017. godine. Ovaj iznimno značajan povijesni događaj za Konjic i cijelu Bosnu i Hercegovinu, rezultat je višegodišnjeg rada prestavnika konjičkih drvorezbara, šire društvene zajednice u Konjicu, nevladinog sektora, obrazovnih institucija, kao i institucija vlasti na svim razinama.

U srijedu, 28. ožujka u Konjicu sam sudjelovao na manifestaciji povodom obilježavanja upisa na UNESCO listu, gdje je organiziran obilazak značajnih lokaliteta drvorezbarstva u Konjicu, te prigodan program u kongresnom centru hotela Garden City.

Detalj iz radionice obitelji Nikšić (Foto: Ivan Dodig)

Cilj ove manifestacije je bio odati počast svim generacijama konjičkih drvorezbara koji su ovaj zanat razvijali, do danas sačuvali, te ulažu velike napore da sačuvaju i promoviraju ovaj bitan dio kulturno-povijesnog nasljeđa Bosne i Hercegovine, koji je sada službeno i dio nematerijalne baštine cijeloga čovječanstva.

Kratka povijest konjičkog drvorezbarstva

Sve je počelo u konjičkom selu Bijela, nekad u prvoj polovici 19. stoljeća, kada je lokalno stranovništvo uz pomoć primitivnih alata rezbarenjem ukrašavalo svakidašnje predmete poput preslica i vodijera, te nešto kasnije i djevojačkih sanduka. Prerastanje drvorezbarstva iz lokalnog seoskog hobija u jedan umjetnički zanat, čiji sastavni dio postaje dizajn i izrada sofisticiranih komada namještaja i drugih dekorativnih predmeta, nije se dogodilo spontano.

Zasluženo na UNESCO listu (Foto: Ivan Dodig)

Konjičko drvorezbarstvo doživjelo je procvat zahvaljujući talentu, upornosti i vještini drvorezbara poput Ilije Arapovića, Mate Azinovića i Ivana Ramljaka, te odluci austrougraskih vlasti pred kraj 19. stoljeća da pomognu školovanje ovih drvorezbara u Sarajevu, a kasnije otvaranje drvorezbarskih škola u Konjicu. Nakon toga drvorezbarstvo doživljava procvat te su u periodu između dva svjetska rata u Konjicu formalno registrirane 34 drvorezbarske radionice, od kojih su najveći uspjeh doživjele radionice u vlasništvu obitelji Mulić i Nikšić. Prenoseći znanje drvorezbarskog zanata na mlađe generacije, te zahvaljujući stalnim inovacijama u dizajnu i uspješnim vođenjem obiteljskih drvorezbarskih tvrtki, ove dvije obitelji do danas su očuvale tradiciju konjičkog drvorezbarstva.

Komadi namještaja i drugih dekorativnih predmeta koje su proizveli konjički drvorezbari početkom dvadesetoga stoljeća i kasnije, još uvijek krase domove uglednih obitelji širom bivše Jugoslavije, a neki su postali dijelom muzejskih zbirki Etnografskog muzeja u Beogradu i Zemaljskog muzeja u Sarajevu. A važna je činjenica da se drvorezbarstvo prožima kroz sve objekte vjerskih zajednica u Konjicu i šire.

Najveća počast svim generacijama konjičkih drvorezbara, onima koji više nisu među nama, ali i onima koji tek uče ovaj zanat, ukazana je 6. prosinca 2017. godine kada je konjičko drvorezbarstvo upisano na UNESCO Reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva. Počast je to za sve konjičane koji vole i njeguju drvorezbarstvo kao vrijedan dio svoje kulturne baštine, za Konjic i Bosnu i Hercegovinu, a ujedno i dužnost da se čuvamo, njeguje i provira ovaj vrijedan umjetnički zanat.

Kategorije
Priroda i društvo

Tako je govorio Sbutega

Misli jednog neobičnog čovjeka su mi otvorile oči. Neka od tih promišljanja don Branka Sbutege su mi postale vodilja u ova nezgodna vremena.

Kategorije
Priroda i društvo

Zaštitite svoj bicikl – registrirajte ga besplatno

Dolaskom ljeta u Hercegovini su sve veće i veće temperature zraka, pa povoljno vrijeme odgovara biciklistima. Sve popularniji oblik rekreacije ima i svoju negativnu stranu. Bicikli se u zadnje vrijeme kradu, a stopa nestalih bicikala je u velikom porastu.

Kategorije
Priroda i društvo

Preliminarni rezulati popisa stanovništva u međugorskoj župi

Popisom stanovništva smatra se uređeno prikupljanje statističkih podataka o svakom pojedinom pripadniku i stanovniku određene države ili područja. To je statističko sredstvo koje koristi država u razne svrhe, poput poreza i gospodarske politike.

Prvi popis stanovništva u Bosni i Hercegovini izvršile su 1879. godine austro-ugarske vlasti. Prema popisu stanovništva na površini od 51.246 km2, 1879. godine u Bosni i Hercegovini živjelo je 1 158 440 stanovnika.

Popis stanovništva 2013. godine

Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013. je proveden u periodu od 1. do 15. listopada 2013. godine, prema stanju na dan 30. rujna 2013. godine u 24:00 sata, što se smatra referentnim datumom popisa. Popis je trebao biti organiziran od 1. do 15. travnja 2013. godine, prema stanju na dan 31. ožujka 2013. godine, ali je zbog tehničkih manjkavosti opaženih tijekom probnog popisa provedenog 2012. godine, kasnije odgođen za listopad.

Prema preliminarnim podacima popisa stanovništva Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine iz 2013. za Općinu Čitluk, ona broji ukupno 18 552 stanovnika, dok je na popisu stanovništva 1991. brojila 15 083 stanovnika, dakle primjećen je rast za 3 469 stanovnika.

U Međugorju i Bijakovićima žive 3 797 stanovnika, od toga 2 306 u Međugorju, a 1491 u Bijakovićima. Od popisa 1991. u Međugorju i Bijakovići bilježi se porast za 1 619 stanovnika (Međugorje 939, Bijakovići 680).

Na području Župe Međugorje koje obuhvaća Međugorje kao središte, te mjesta Bijakoviće, Šurmance, Miletinu i Vionicu prema popisu 2013. ukupno broji 5 228 stanovnika, što je više za 1 822 stanovnika od popisa iz 1991.

Mjesto 2013. 1991. Porast/Pad
Međugorje 2306 1367 939
Bijakovići 1491 811 680
Miletina 413 427 -14
Vionica 713 398 315
Šurmanci 305 403 -98
UKUPNO 5228 3406 1822

Stanovništvo međugorske župe u po naseljenim mjestima na popisima 1991. i 2013. godine